Centralna svečanost tradicionalne žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance, održana je u nedelju u Subotici. Ova manifestacija posvećena je završetku žetve, novom rodu i zajedništvu.

Svečani program počeo je misom zahvalnicom u katedrali Svete Terezije Avilske. Učesnici su zahvalili za ovogodišnji rod pšenice i novi hleb, nakon čega je tradicionalna svečana povorka krenula prema centru grada.

U povorci su učestvovali bandaši i bandašice, učesnici u narodnim nošnjama, konjanici i okićene zaprege. Pridružili su im se i gosti iz više vojvođanskih mesta, kao i iz susednih zemalja.

U središtu programa na gradskom trgu bila je predaja novog hleba. Prema tradiciji, bandaš i bandašica, kao centralni par žetvene svečanosti, doneli su hleb napravljen od ovogodišnje pšenice. Hleb simbolizuje plod uloženog rada i zahvalnost za novi rod.

Marinko Piuković, direktor Udruženja bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, istakao je značaj manifestacije za zajednicu. Kako je rekao, jedan od njenih najvažnijih zadataka jeste očuvanje i prenošenje tradicije bunjevačkih Hrvata, ali je Dužijanca ujedno i zajednički praznik čitave Subotice.

Pored tradicionalnih nošnji i običaja povezanih sa žetvom, značajno mesto u programu imali su narodna muzika i ples. U manifestaciji su učestvovali i gosti iz zemlje i inostranstva, pa je Dužijanca bila i prilika za susrete koji prevazilaze granice.

Događaju je prisustvovala i Erika Kabok, članica Izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine zadužena za informisanje.

Marija Ušumović Davčik, načelnica Gradske uprave Subotice, podsetila je u svom govoru da Dužijanca služi očuvanju nasleđa predaka i njegovom prenošenju na nove generacije. Zahvaljujući ovoj manifestaciji, mladi mogu da upoznaju običaje koji su nekada bili neraskidivo povezani sa zemljoradnjom i žetvom.

Centralni nedeljni program višednevne manifestacije završen je zajedničkim kolom, kojem su se pridružili i građani.

Sto šesnaesta Dužijanca još jednom je pokazala da tradicija duža od jednog veka i danas zauzima važno mesto u kulturnom životu bunjevačkih Hrvata, a istovremeno je postala i jedna od prepoznatljivih subotičkih manifestacija koja okuplja širu zajednicu.